Helsinki, Finland

Helsinki, Finland

Moi! (Finn. bok.) Što napisati, a da ne možete pročitati s wikipedije ili bilo kojeg turističkog vodiča. Počet ću od samog uvoda u avanturu u koju sam se upustila. „Poštovani putnici, nalazimo se na visini od 11 000 metara, letimo brzinom od 850 km na sat, temperatura zraka iznosi – 79°C“ kaže cabin crew, glavni pilot leta numeriranog kao 666 za Helsinki. Zvučalo je zastrašujuće za osobu koja privi puta leti avionom. Pri slijetanju u Helsinki Finska izgleda otprilike kao moja neasfaltirana ulica nakon kiše u Ježdovcu s puno lokvi odnosno jezera. No, Helsinki se smjestio na kopnenom području koji nije u tolikoj mjeri prosut jezerima, što je sasvim logično, jer kakav bi to glavni grad bio gdje nema kopna. Povijesno gledano Helsinki je grad star 459 godina te ga je osnovao švedski kraj Gustav Vasa. Smješten je u Južnom dijelu Finskog zaljeva, te ga okružuju još tri grada Espoo, Vantaa na čijem se području nalazi i sam aerodrom udaljen otprilike 30 minuta lokalnim autobusom, te Kauniainen koji zajedno sa Helsinkijem spadaju u područje glavnoga grada. Od ukupnih 5 milijuna stanovnika koliko broji Finska njih 1 021 851, prema statistikama iz 2008, godine živi na području glavnoga grada.

Na prvi pogled Helsinki izgleda kao jedan moderan grad, prije svega čist i prozračan. Zgrade i ulice nisu zbijene te s obzirom na veličinu samog Helsinkija grad i nije prenapučen. Razgovarajući sa lokalnim fincima oduševljava činjenica da većina finaca dobro poznaje i govori engleski jezik. Vrlo su ljubazni, i miroljubivi. Glavna ulica u Helsinkiju, Mannerheimintie okosnica je svih važnih stvari u Helsinkiju. Od prijevoza, opere Finlandije, centra, trgovačkog centra i sl.

Katarina Senjić, suveniriCijene hrane i pića u dućanima u granicama su normale, u kineskim restoranima i fast foodu moguće je proći do 7-8 eura po obroku, no cijene pića u kafićima ne oduševljavaju s obzirom na razlike u standardima između Hrvatske i Finske. Suveniri su neviđeno skupi, pa mi se u tom slučaju isplatilo jedino fotografirati ih. Od tradicionalnih finskih delicija isprobali smo na nagovor samih finaca tradicionalno alkoholno piće, nešto u stilu naše šljivovice samo s okusom mentola, kojeg finci nazivaju Fisherman.

Katarina Senjić; Sunce u Helsinkiju.U Finskoj ne vrijedi naša narodna uzrečica „Što južnije, to tužnije“, već nešto sasvim obratno. Kao otprilike „Što sjevernije to više ne želiš izaći van iz zatvorenog prostora.“ Pri tome mislim na posjet jednom od većih gradova, Tampere, grad udaljen 177 km od Helsinkija. Iako nas za vrijeme boravka u Helsinkiju snijeg nije iznenadio, putujući prema sjeveru temperature padaju i sve više izbija bjelina snijega, led, smrznuta jezera i sl. Nesvakidašnji prizor, u svakom slučaju. Nažalost, sasvim nepripremljeni krenuli smo iz Helsinkija te s nedovoljno toplom odjećom nismo preživjeli više nego putanju od željezničkog kolodvora do obližnjeg puba, zvanog Alu Pupi. Nakon par minuta čekanja na konobara, postaješ svjestan da je Alu Pupi samoposluživački pub te da je suludo bilo za očekivati da će ti konobar još i poslužiti kavu u vrijednosti jednog eura i 20 centi. No kad bolje razmislim, to je super.

Praktični savjeti. U Finskoj također, kao i u Hrvatskoj, voda iz slavine je pitka voda. Pri izgovoru ulica, naziva znamenitosti i drugih riječi naglasak je uvijek na prvom slogu te riječi se uglavnom čitaju onako kako se i pišu, gledajući s aspekta hrvatskog jezika i izgovora. Bilo bi poželjno upotrebljavati riječ kiitos što na finskom znači hvala umjesto thanks ili thank you, navodno finci to jako vole. Ne hodati po zamrznutim jezerima, i ne hodati bez rukavica, šala i kape, naravno u zimskom periodu. Ne povodit se za fincima u piću, oni uvijek mogu popiti više alkohola od tebe. Javni prijevoz po gradu, bez izlaska u drugu zonu iznosi nešto više od 2 eura.

Katarina Senjić, katedrala u HelsinkijuMislim da se, iako vrlo razvijena i sigurna Finska, može evenutalno požaliti na nedostatak sunca i topline, no osim toga postoji okolnost da se vrlo teško “obogatiti” u zemljama kao što su Švedska i Finska. Porezna obveza raste proporcijalno sa porastom primanja, te u tom slučaju nedostaje motiva za uznapredovanjem na poslovnom planu onima kojima je novac glavni prioritet. Ali, kome uopće treba bogatstvo ako imaš dovoljno sredstava za sve svoje potrebe. Neki to bez obzira na manje porezne obveze ipak nemaju.

Advertisements

2 thoughts on “Helsinki, Finland

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s